Djelo su predstavili dr. sc. Vladimir Lončarević ― hrvatski esejist, publicist, književni povjesničar, teoretičar i kroatist, i magistar nauka Božidar Petrač ― romanist, komparatist, književnik, publicist, književni kritičar, prevoditelj i predsjednik Društva hrvatskih književnika.
»Divna gluma« dubrovačkog i kotorskog biskupa Frana Uccellinija ― Tice prvi je cjeloviti prepjev »Divine Commedie« Dantea Alighierija na hrvatski jezik, koji je objavljen u Kotoru 1910. godine.
Ispred organizatora, prisutne je pozdravila prof. Ana Vuksanović, dok je uvodno izlagao Zvonimir Deković ― predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, naglasivši značaj ove knjige kao jednog od veoma važnih hrvatskih markera.
»Svjetsko književno remek-djelo doživljava svoj prvi cjeloviti hrvatski prijevod u Boki, što je još jedna od potvrda jedinstvenog etničkog i duhovnog prostora hrvatskog naroda«, kazao je Deković.
Kako se sinoć čulo, Dante Alighieri (1265.-1321.) i njegova djela, posebno »Božanstvena komedija«, kroz vijekove su plijenili pažnju hrvatske književne i kulturne javnosti, počevši od Marka Marulića sve do danas. Danteova pjesnička virtuoznost bila je izazov mnogim svjetskim prevoditeljima da ovaj spjev prevedu što vjernije na njihov maternji jezik, tako da nadahnutost Danteovom poezijom mogu potvrditi upravo brojni prevodi.
Petrač ističe da je Marko Marulić prvi preveo na latinski jezik Prvo pjevanje Pakla, te time dao ogroman doprinos evropskoj kulturi. Osvrnuo se na prvi prepjev u Hrvatskoj, Vladislava Vežića, koji je Danteove tercine pretočio u sročene osmerce po uzoru na Gundulićev »Osman«, potom na prijevod Petra Preradovića, ali i mnogih drugih.
Među brojnima se izdvaja Izidor Kršnjavi, koji prevodi cijelu Komediju u prozi, dok Frano Tice Uccellini u svom prepjevu iz 1910. pod naslovom »Divna gluma« poseže za rimovanim desetercima.
Božidar Petrač navodi kako je Dante opsesivna tema hrvatskog naroda, zaključivši da je to sasvim prirodno, te je izdvojio 31. pjevanje Raja, gdje se u izvorniku spominje Hrvatska i hrvatski hodočasnik, ali i niz poveznica koje su kroz vrijeme postojale i vezivale ovaj narod s glasovitim pjesnikom.
»Dante i Hrvati su jedno, odnosno Hrvati su prihvatili Dantea kao svoga«, rekao je Petrač objasnivši da kroz povijest nalazimo niz nesumnjivih i dokazivih filoloških i kulturoloških činjenica koje idu tomu u prilog.
Dante Alighieri bio je talijanski pjesnik, pisac, književni teoretičar i politički kritičar XIII. i XIV. vijeka, koji se u svom monumentalnom djelu bavi kršćanskom tematikom, prikazujući alegoriju putovanja kroz Pakao, Čistilište i Raj.
Zanimljiv je podatak da je, neposredno nakon Danteove smrti, njegov traktat »O monarhiji« stavljen ad acta, odnosno da se je nalazio u Popisu zabranjenih knjiga Katoličke crkve do kraja XIX. vijeka. Naime, zauzimajući se za »krišćanski prosvijetljenog vladara«, Dante se razilazio s onodobnim papinskim gledištem kad je riječ o uređenju odnosa među ljudima, državama i narodima.
Biskup i prevoditelj Frano Uccellini-Tice službu kotorskog biskupa obavljao je od 1894. do 1937. godine, a na prijevodu »Božanstvene komedije« radio je punih 30 godina.
Zastupao je i ustrajavao na stajalištu integralnog jugoslavenstva. Suvremenik i sudionik značajnih zbivanja u desetljećima borbe za Narodni preporod u Dalmaciji, i njegova ostvarenja, Uccellini je došao u Boku s jasnom idejom jedinstva Hrvata i Srba, te nastojanja na ostvarenju njihove slobode i boljega života.
Lončarević objašnjava kako je teško točno razabrati zašto je biskup Uccelini -Tice ustrajavao na konceptu integralnog jugoslavenstva, jer je pisanih tragova malo.
»Jugoslavenstvo u primorskim hrvatskim krajevima imalo je veću potporu nego drugdje zbog evidentne opasnosti od italijanizacije, što se nakon potpisivanja Rapalskog sporazuma 1920. godine na dijelu hrvatskih teritorija novouspostavljne Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca upravo i dogodilo. A jedan od žestokih protutalijanaša bio je biskup Tice Uccellini. Kao što je bio i veliki protivnik stare monarhije (Austro-Ugarske) zbog njezina tretiranja Hrvata i Srba kao politički drugorazrednih naroda. To je, kao i njegova ekumenska vizija, moglo biti razlog ustrajnosti u integralnom jugoslavenstvu«, objasnio je Lončarević naglasivši da treba reći kako je sve navedeno proizilazilo iz njegova katoličkog univerzalizma, u duhu kojega je prirodno i evađeoski razumijevao zadatak i cilj bratstva među ljudima i narodima.
On zaključuje da je »Divna gluma« ― biskupov prevod Danteove »Božanstvene komedije«, bez obzira na političke kontraverze, nesumnjivo trajan spomenik hrvatske kulture u Boki kotorskoj i hrvatske kulture u cjelini.
»Mi možemo biti ponosni što je Uccellini učinio takvu stvar, a učinio je na temelju onoga što je znao u svome vremenu. Zaista je Frano Tice Uccellini učinio nešto gotovo nezabilježeno, ako gledamo komparativno i na druge narode koji su kako-tako prevodili Dantea. To je prvi prepjev u cijelosti sačuvan i objavljen, a nas potiče da budemo svjesni toga, da je taj čovjek uspio sa svojim prepjevom pokazati koliko je hrvatski jezik žilav, koliko je jak i snažan«, kazao je Božidar Petrač.
Ovo kapitalno djelo svjetske književnosti također ima svoj novi prijevod na hrvatski jezik, upravo književnika Božidara Petrača. Cijelo djelo je objavljeno dvojezično, s paralelnim tekstom na izvornom i na hrvatskom jeziku. Time je danteolozima pružena mogućnost usporedbe, te stvaranja nekog novog tumačenja.
Književnu večer uljepšale su svojim nastupom flautistica Bruna Matijević i violinistkinja Nevila Klakor.
Organizator predstavljanja je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, supokrovitelj Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, dok je glavni pokrovitelj ovog izdanja Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Među prisutnima bili su i generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru mr. sc. Jasminka Lončarević, Boris Belanić, opunomoćeni ministar Veleposlanstva Republike Hrvatske u Crnoj Gori, zastupnik u Skupštini Crne Gore Adrijan Vuksanović, predstavnici Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca Boris Njavro, predsjednica Matice hrvatske u Boki Marija Mihaliček, članovi HNV-a i udruga.
